Zaštita kože od sunca - prevencija starenja iznutra i izvana

Napisao: Dr. Josip Zekić, Specijalist dermatovenerolog

uv-zaštita-drzekić

Krema za sunčanje važan je dio cjelovite strategije zaštite od sunca. Ali sama krema za sunčanje nije dovoljna da biste bili sigurni na suncu.

Kada se koristi prema uputama, dokazano je da krema za sunčanje:
1. Smanjuje rizik od raka kože
2. Redovita svakodnevna uporaba krema za sunčanje SPF 15 može smanjiti rizik od razvoja karcinoma pločastih stanica (SCC) za oko 40 posto, a rizik od melanoma za 50 posto
3. Pomaže u sprečavanju preranog starenja kože uzrokovanog suncem, uključujući nastajanje bora, gubitka elastičnosti, velikih nabora i mrlja

Odmah na početku PET ključnih pitanja i odgovora o kremama za sunčanje:
TKO: Svi pod suncem
ŠTO: SPF širokog spektra 15 ili više; SPF 30 ili više za dan na otvorenom
KADA: Svaki dan; 30 minuta prije izlaska na otvorenom. Ponovno nanesite svaka dva sata
GDJE: Sva izložena koža
KAKO: Barem 30 g za cijelo tijelo za svaku primjenu
ZAŠTO: Smanjite rizik od oštećenja kože i raka kože!

Tko bi trebao koristiti kremu za sunčanje?

Kratki odgovor su SVI! Muškarci, žene i djeca starija od 6 mjeseci trebali bi svakodnevno koristiti kremu za sunčanje.

Dojenčad mlađa od 6 mjeseci jedina su iznimka; njihova je koža vrlo osjetljiva. Njih držite podalje od sunca u dubokoj sjeni obučene u odjeću, to je jedini ispravni način za zaštitu dojenčadi od sunca.

Koju kremu koristiti?

Uz toliko izbora teško je odabrati kremu za sunčan. Odgovor je jednostavan -najbolja krema za sunčanje je ona koju najčešće koristite, pod uvjetom da pruža sigurnu i učinkovitu zaštitu, a širokog je spektra sa SPF 15 ili više. Što ste zadovoljniji sa svojom kremom za sunčanje, to ćete je češće koristiti.

Sastojci za zaštitu od sunca
Krema za sunčanje uključuje aktivne sastojke koji pomažu u blokiranju štetnog djelovanja sunčevog UV zračenja.

Ovo su dva osnovna principa djelovanja kreme za sunčanje:

Fizički sastojci kreme za sunčanje (uključujući minerale titan dioksid i cinkov oksid) blokiraju i raspršuju zrake prije nego što prodru u vašu kožu. Kemijski sastojci kreme za sunčanje (poput avobenzona i octisalata) apsorbiraju UV zrake prije nego što mogu oštetiti vašu kožu.

Jesu li kreme za sunčanje sigurne?

Iako fizičke kreme za sunčanje rjeđe izazivaju iritaciju od kemijskih, obje su vrste testirane te su sigurne i učinkovite. Mnogi proizvodi za zaštitu od sunca koji su danas dostupni kombiniraju obje vrste sastojaka. Svi aktivni sastojci kreme za sunčanje dobiveni su kemijskim putem. Neki ljudi mineralne kreme za sunčanje smatraju “prirodnijim” ili čak “organskim”, ali zapravo su to anorganski mineralni spojevi. Kreme za sunčanje koje mnogi ljudi nazivaju “kemijskim” zapravo su “organski UV filtri”.

Što znači SPF?

SPF označava faktor zaštite od sunca. Brojka govori koliko bi sunčevih UVB zraka trebalo za izazivanje crvenila kože ako nanesete kremu za sunčanje točno onako kako je propisano – u usporedbi s vremenom bez kreme za sunčanje. Dakle, ako pravilno koristite SPF 30, trebat će te se 30 puta duže izložiti suncu da pocrvenite nego da niste koristili kremu za sunčanje.

Koja mi je razina SPF-a potrebna?

Ako ste veći dio dana s kratkim intervalima na suncu, možete koristiti kremu za sunčanje ili kozmetičke proizvode sa SPF15 ili više. Ako provodite puno vremena na otvorenom, posebno kada je sunce najjače, potreban vam je SPF 30, vodootporan krema za sunčanje. Bez obzira na SPF, nanošenje kreme za sunčanje svaka dva sata je ključan čimbenik u zaštiti od sunca. Krema za sunčanje mora se ponovo nanijeti odmah nakon plivanja ili znojenja.

Zaštita širokog spektra

U prošlosti je većina krema za sunčanje sadržavala informacije o razini zaštite od UVB zraka , a ne i UVA – zraka koje uzrokuju tamnjenje i prerano starenje. Budući da su opasnosti od UVA zračenja dobro poznate, krema za zaštitu širokog spektra pruža zaštitu od UVB i UVA zraka.

Odabir krema za sunčanje: Na što treba paziti?

Široki spektar: Štiti vašu kožu od UVA i UVB zraka.

SPF 15: Idealno za svaki dan, povremeno izlaganje, poput šetnje vašeg psa ili vožnje na posao.
SPF 30 ili viši: potreban za duže aktivnosti na otvorenom, uključujući trčanje, planinarenje, plivanje i sportove na otvorenom. SPF 30 obavezan je ako radite vani.

Otporan na vodu i vrlo otporan na vodu: za plivanje ili intenzivne vježbe. ZAPAMTITE! – Nijedna krema za zaštitu od sunca nije vodootporna; sve se na kraju isperu. One koje se deklariraju kao vodootporne testirane su kao učinkovite za kupanje do 40 minuta, dok vrlo otporne kreme za sunčanje ostaju učinkovite do 80 minuta u vodi.

Kada trebam primijeniti kremu za sunčanje?
Svaki dan! Najbolja praksa je nanijeti kremu za sunčanje 30 minuta prije izlaska vani te ponovno svaka dva sata izlaganja i odmah nakon plivanja ili prekomjernog znojenja. Čak i kada je oblačno 80 posto sunčevog UV zračenja doseže zemlju. Oblaci vas ne štite od sunca!

Gdje trebam primijeniti kremu za sunčanje?
Preporučuje se nanošenje kreme za sunčanje na cijelo tijelo prije nego što se odjenete za taj dan. Tako vaša će koža biti zaštićena ako vam se odjeća pomakne ili uklonite slojeve. U najmanju ruku, trebali biste koristiti kremu za sunčanje na svakom dijelu tijela koji je izložen suncu, uključujući ona mjesta koja se lako propuštaju: vrhove ušiju, stražnji dio vrata, vlasište (u liniji) , vrhovima nogu i iza koljena.

Koliko kreme za sunčanje trebam koristiti?
Da biste iz zaštite od kreme za sunčanje izvukli potpunu zaštitu širokog spektra, nanesite 30 g – približno pola šake- na cijelo tijelo. Većina ljudi primjenjuje manje od trećine te količine. S ponovnom primjenom, četveročlana obitelj trebala bi iskoristiti više od pola bočice od 200 g tijekom dugog dana na otvorenom.

Zašto bih trebao koristiti kremu za sunčanje?
Krema za sunčanje smanjuje izloženost UV zrakama i smanjuje rizik od raka kože i oštećenja od sunca.Ostale stvari koje treba uzeti u obzir: Individualni čimbenici rizika od raka kože: Vaš tip kože i obiteljska anamneza odredit će razinu zaštite koja vam je potrebna.

Fotoosjetljivost: Bez obzira na vaš tip kože, određeni lijekovi i poremećaji čine vašu kožu vrlo osjetljivom na sunce, povećavajući vaše potrebe za zaštitom.
Stanje kože: Možete odabrati između krema za sunčanje za suhu kožu, masnu kožu, kožu sklonu aknama i osjetljivu kožu.

Živite život siguran od sunca!

Imajte na umu da, iako je bitna, sama krema za zaštitu od sunca nije dovoljna. Potražite sjenu kad god je to moguće, nosite odjeću zaštićenu od sunca, šešir širokog oboda i sunčane naočale protiv UV zaštite, za cjelovitu strategiju zaštite od sunca a ono o čemu rijetko razmišljate – prehrani kao metodi zaštite od sunca napisat ću vam u nekoliko idućih odlomaka.

Uloga prehrane i namirnica

Uistinu postoje namirnice koje jedemo koje mogu povećati našu sposobnost zaštite kože od sunca. Zapravo postoji mnogo sastojaka koje možete konzumirati iz hrane, a koji imaju različite zaštitne učinke.

ANTIOKSIDANSI

Antioksidanti su pored svega ostalog i jestiva krema za sunčanje. Na nekoliko načina vas hrana štiti od bora, starenja i raka kože. Većina tih mehanizama odnosi se na antioksidanse, anti-aging spojeve u namirnicama koje se na različite načine bore
protiv oštećenja organizma pa tako i kože. Na primjer, karotenoidi su antioksidansi koji daju pigment narančastom i crvenom voću i povrću, a među njima se ističu likopen, lutein i beta karoten. Karotenoidi, uz polifenole poput EGCG u zelenom čaju, resveratrola u crvenom grožđu i elaginske kiseline u bobicama, nude prirodnu zaštitu od sunca.

Karotenoidi i polifenoli se nakupljaju u koži i apsorbiraju sunčevu svjetlost različitih valnih duljina. Njihovo protektivno djelovanje prvenstveno je posljedica njihovog antioksidacijskog djelovanja. Zajedno s antioksidansima poput vitamina C i vitamina E, štite od oštećenja slobodnim radikalima koja nastaju na stanicama djelovanjem UV zraka, što uzrokuje starenje kože i tumore.

Na primjer, slobodni radikali uzrokuju oštećenje bjelančevina, uključujući kolagen i elastin, što dovodi do stvaranja sitnih linija, bora, pregiba, gubitka elastičnosti i smeđih mrlja. Slobodni radikali također mogu oštetiti lipide u staničnim membranama, što rezultira grubom i suhom kožom. Kad antioksidanti neutraliziraju slobodne radikale oni također sprečavaju oštećenje DNA, smanjujući mutacije i smanjujući rizik od raka kože. A jednako važni su i protuupalni učinci antioksidansa. Na primjer, karotenoidi, polifenoli, vitamini C i E i omega-3 masne kiseline posjeduju protuupalno djelovanje, što pomaže u smanjenju razvoja opeklina od sunca i može umanjiti rizik od raka kože.

Iako antioksidansi iz hrane daju koži zaštitu od sunca, njihovo konzumiranje u dodatcima hrani / suplementima predstavlja rizik. Oksidacija je fino uravnotežen proces, pa tako antioksidanti u visokim koncentracijama mogli postati „pro-oksidansi“ i stvoriti veću štetu od koristi.

Za očuvanje mladolikog izgleda prehrana treba sadržavati obilje hrane bogate antioksidansima kako bi se smanjio rizik opeklina od sunca i neutralizirali slobodne radikale koji dovode do starenja kože i mogućnosti nastanka raka kože. Antioksidanti u našoj koži neprestano se troše tijekom dana, pa je važno da ih stalno nadopunjavamo pravilnom prehranom.
Osim što pruža antioksidacijsku zaštitu, voće i povrće imaju velik udio vlakana, koja hrane bakterije u našim crijevima, čineći kožu manje sklonom iritacijama i crvenilu.

VOĆE I POVRĆE

 

Rajčice su izvrstan izvor likopena, antioksidacijskog pigmenta koji može igrati važnu ulogu u zaštiti od opeklina od sunca.
U jednom istraživanju, stvaranje opeklina od sunca bila je značajno manje kod osoba koje su konzumirale rajčice kroz 10 tjedana. Iako su svježe rajčice također korisne, likopen se zapravo bolje apsorbira kada se rajčica preradi, posebno u kombinaciji s maslinovim uljem. Ostala hrana bogata likopenom uključuje ružičasti grejpfrut i lubenicu.

Špinat, blitva i crveno zelje bogati su beta karotenom, drugim karotenoidom koji pomaže smanjiti crvenilo kože kad je izložena UV svjetlu. Špinat je također bogat luteinom, još jednim zaštitnim karotenoidom.
Ostala hrana bogata karotenoidima uključuje mrkvu, mango, marelice i kelj.

Jagode, grožđe i šipak; Ovo voće sadrži zaštitne polifenole. Maline, jagode i šipak sadrže elaginsku kiselinu, dok je crveno grožđe bogato resveratrolom.

Naranče, grejp i kivi bogati su vitaminom C koji štiti od oštećenja slobodnim radikalima. U jednoj studiji, veći unos vitamina C bio je povezan s manje bora i manje suhoće kože.

Brokula je također dobar izvor vitamina C, kao i zaštitnog spoja sulforafana.

Laneno sjeme i orasi sadrže omega-3 na bazi bilja također su važne za zdravlje kože. Sprječavaju gubitak vlage iz stanica, što održava kožu podatnom, te su izvor zaštitnog antioksidansa vitamina E.

Masna riba

Dijeta bogata omega-3 ribljem uljem može pomoći da sunčanje postane manje štetno i može spriječiti razvoj karcinoma kože. Srdele, tuna, losos i pastrve izvrsni su izvori omega-3. Važno je unositi dovoljno omega-3 masnih kiselina u prehrani jer je njihovo protuupalno djelovanje nezamjenjivo.

 

Nadam se da će vam brojni savjeti iz ovog bloga pomoći da sigurno uživate u dugom i toplom ljetu.